Crkva sv. Apostola u Novigradu Podravskom

Prema popisu župa iz 1334. godine u Komarnici se navode dvije župe: Blažene Djevice Marije i Blaženog Jurja. Crkveni povjesničar J. Buturac ih stavlja u Komarnicu, a ivanečki župnik i povjesničar F. Brdarić još prije Buturčevih analiza misli da se crkva Blažene Djevice Marije nalazila u Novigradu Podravskom, dok bi crkvu Svetog Jurja, trebalo, po njemu, tražiti u selu Delovi, sjeverno od Novigrada Podravskog.  B. Madjer crkvu Sv. Jurja povezuje s područjem istočno od današnjeg naselja Srdinca.  Moguće je da je crkva Sv. Jurja vezana uz Središće, ali kanonska vizitacija iz 1615. godine, govori suprotno, jer spominje župu Sv. Elizabete: "Ecclesia Sancta Elizabetha de Zredincza", koja je popisana između župe Sv. Ladislava u Komarnici i župe Sv. Klare u Komarnici.  Između ove dvije spomenute župe, koje je moguće vezati uz prostore današnjih sela Vlaislava (i Plavšinca) te Novigrada Podravskih, nalazi se selo Srdinec, koje svojim nazivom podsjećaju na nazive Središće i "Zredinza".

Budite prvi komentator ovog clanka | Citirajte ovaj clanak na vasoj stranici | Broj citanja: 14

Crkva u Drnju

Od pretpovijesti do kasnog srednjeg vijeka

Na području Drnja i Botova najstarije nalaze naseljenosti imamo iz kasnog bakrenog doba (2700-2100 godina prije Krista) i to bakrenu kalupastu sjekiru-klin nađenu na Šoderici, a iz istog je prostora i sjekira-čekić, koja se može datirati ili na kraj eneolita ili u rano brončano doba. U Torčecu najstarije nalaze starčevačke kulture (5000-4300 godina prije Krista) iz mlađeg kamenog doba imamo na nalazištu Podvratnec, uz rub ceste za Đelekovec, a neposredno sjevernije od potoka Vratneca i zapadno od šume Jasenovec.  Na području općine Peteranec najstariji nalazi su iz ranog eneolitika - Seče kultura (3500 - 3200 godine prije Krista) pronađeni na području Seča, južno od Peteranca i na Vratnecu (Cerinama), sjeverozapadno od naselja.  Na području općine Hlebine najstariji nalazi su sa Malih Hlebina koje bi približno mogli staviti u neolitik ili eneolitik.  Također na Šoderici imamo nalaze brončanog mača i koplja koji bi pripadali kulturi polja sa žarama, kao i tri željezna koplja iz mlađeg željeznog doba.   Kada su Rimljani područje današnjih naselja Drnja, Botova, Torčeca, Gabajeve Grede, Komatnice, Sigeca, Peteranca, Sigeca i Hlebina  uključili u sustav Rimskog Carstva ovdje se razvija antička civilizacija pomiješana sa kulturom panonskog naroda Jaza koji je tu obitavao. Dokaze o nazočnosti Rimljana imamo sa Šoderice i iz okolnih naselja.   Nakon velike seobe naroda ovdje se doseljavaju Hrvati i osnivaju naseobine i naselja o kojima kasnije pojavom dokumenata nešto više saznajemo.

Budite prvi komentator ovog clanka | Citirajte ovaj clanak na vasoj stranici | Broj citanja: 49

Napoleon i njegovi vojnici u bitci kod Austerlitza

Revolucionarna Francuska okrenula je gotovo cijelu Europu protiv sebe. Između 1792. i 1806. borila se protiv četiriju koalicija i svaki put je trijumfirala. S Napoleonom na čelu, Francuska je uspostavila vlast u većem dijelu Europe, a zemlje koje su se našle pod njezinom vlašću susrele su se s njezinim liberalnim idejama i zakonima. Ali to je bila samo varka kojom se željela prikriti diktatura, tako da je stanovništvo tih zemalja uskoro počelo pružati otpor. Francuska se ispočetka protiv koalicija koje su osnovali njezini protivnici samo borila, ali tek je s Napoleonom prešla u napad. Velike suprotnosti i nesuglasice između saveznika pridonijele su njihovom porazu kao i vojska koja je bila organizirana po starim načelima.

Komentari (1) | Citirajte ovaj clanak na vasoj stranici | Broj citanja: 128

Časnik i stražmeštar Hrvatske Vojne krajine

Učestalim turskim napadima od sredine 16. stoljeća izdvojeno je od vlasti hrvatskog bana i sabora područje koje će se kasnije nazvati Varaždinski generalat. On je u početku bio podijeljn na četiri velike kapetanije – koprivničku, đurđevačku, križevačku i ivanićku. Stanovnici generalata su bili graničari i kroz 16. i 17. stoljeće im je glavna zasluga bila što su uspjeli zaštititi Srednju Europu od napada sila Osmanskog Carstva.

Budite prvi komentator ovog clanka | Citirajte ovaj clanak na vasoj stranici | Broj citanja: 98

Franz Schubert puno je skladao i za klavir četveroručno

Najčešći oblik komornog pijanističkog muziciranja, bez uključivanja drugih instrumenata, jest dvojak – klavirski duo u dvije varijante: sviranje četveroručno na jednom klaviru (dva pijanista) ili sviranje na dva klavira (također dva pijanista). Razlika je u samom načinu skladanja – za četveroručno na jednom klaviru Prvi (Primo) pijanist koji sjedi desno i svira uglavnom od prve oktave naviše i Drugi (Secondo) koji sjedi lijevo i svira uglavnom od male oktave naniže dijele jedan klavir – jednu klavijaturu – dakle imaju donekle ograničen doseg sviranja. Što ne znači da Prvi ne može povremeno svirati i u nižim oktavama, ili Drugi u višim oktavama – ruke se mogu i križati, ili, jedan može imati pauze tijekom kojih se ta razmjena odvija, ali to je ipak rjeđe. Isto tako Prvi obično ima glavnu melodiju, premda ne uvijek, a  Drugi pratnju. Mnoge predivne skladbe napisane su upravo za klavir četveroručno. Zvuk je puno bogatiji od solo klavira jer je ipak udvostručen broj svirača, a i vrlo je zabavno svirati četveroručno. 'Ograničenje' je izazov.

Budite prvi komentator ovog clanka | Citirajte ovaj clanak na vasoj stranici | Broj citanja: 94

Prekodravlje je jedan od četiri naseljena prekodravskih teritorija Republike Hrvatske (Međimurje, Prekodravlje, Križnica i Baranja). Njena povijest nije do sada bila sustavno istraživana. Dio posjeda preko rijeke Drave je bio sastavni dio župe Drnje (sjeverno od Koprivnice). Oni su se počeli spontano naseljavati najvjerojatnije već krajem 18, a sigurno početkom 19. stoljeća. U matičnim knjigama župe Drnje nalazimo podatak o novom naselju preko rijeke Drave pod imenom Novo Selo 1802. godine, od 1808. se spominje Ždala (iako je pouzdano postojala i ranije), godine 1809. je prvi puta spomenuto Drnje preko Drave (trans Drava) u matičnoj knjizi krštenih,  dok se u matičnoj knjizi vjenčanih župe Drnje spominje od 1813. godine, a 1812. godine selo Gotalovo, od 1819. se spominje Trčkovec, a od 1822. godine selo Gola.

Budite prvi komentator ovog clanka | Citirajte ovaj clanak na vasoj stranici | Broj citanja: 95

Otto Skorzeny

Otto Skorzeny je zahvaljujući medijskom interesu oko njegovih memoara postao jedan od najpoznatijih nacističkih, zločinačkih zapovjednika. U svoje vojne dosege je upisao sudjelovanje na istočnom bojištu, spašavanje Mussolinija, otmicu sina mađarskog regenta Hortyja, gušenje urote protiv Hitlera, ubacivanje komandosa među Saveznike u posljednjoj ardenskoj ofenzivi i još poneke detalje. Potkraj rata u zapadnim je novinama proglašen "najopasnijim čovjekom Europe" ili "Hitlerov najopasniji komandos". Nakon rata povezuje se ga sa raznim tajnim službama, vladama i spašavanjem bivših nacističkih moćnika.

Komentari (1) | Citirajte ovaj clanak na vasoj stranici | Broj citanja: 291

Grb obitelji Kosača-Kosačić

O Humu - Zahumlju, Hercegovini i političkim odnosima doba

Može se reći kako je jedno vrijeme glavni grad Hercegovine bio Blagaj. Smješten iznad izvora rijeke Bune koja je lijeva pritoka Neretve, kao utvrđeno i uređeno sjedište lokalnog velikaša slovio je i kao hercegovo vrlo omiljeno mjesto. Kao točka koja sa jedne strane i jednim dobrim dijelom nadzire dolinu rijeke Neretve (pogledom prema zapadu) i put prema Stocu i jugoistoku..., nalazio se nedaleko brda Hum kraj Mostara. Ovdje bi moglo biti upitno na koju se točno lokaciju po imenom Hum misli? Iako možemo reći da je mjesto tvrdog grada Blagaja i današnjih ostataka starog stolnog mjesta orijentirano prema specifičnom brdu Hum, također se možemo pitati ima li opći naziv Zemlje kakve veze sa zempljopisnim oblikom iznad grada Mostara? - Ili je možda sve samo rasprostranjeni običaj nazivanja i puke podudarne slučajnosti?

Komentari (1) | Citirajte ovaj clanak na vasoj stranici | Broj citanja: 209

Grb Banovine Hrvatske

Hrvati su bili nezadovoljnji svojim položajem u Kraljevini SHS, odnosno Kraljevini Jugoslaviji od samog njenog početka 1918. godine. Režim u Beogradu je to nezadovoljstvo potiskivao političkim pritiscima, progonima, zatvorima i atentatima. Razvoj situacije u Europi i svijetu, odnosno sve očiglednije približavanje novog rata, prisliti će beogradski režim na rješavanje "hrvatskog pitanja". Posebno u sjeni iskustva što se u bliskoj prošlosti dogodilo višenacionalnoj zemlji čiji narodi nisu bili zadovoljni svojim položajem.

Budite prvi komentator ovog clanka | Citirajte ovaj clanak na vasoj stranici | Broj citanja: 298

Kraljica Katarina Tomaš Kosača

U narednih nekoliko poglavlja ili dijelova ovoga rada uz feudalnu kraljevinu Bosnu, političke odnose vremena te humsko, odnosno hercegovačko plemstvo doba, bit će riječi i o životu bosanske kraljice Katarine Tomaš, u širim društvenim krugovima imenom poznatije kao Katarina (Vukčić) Kosača. Kronološkim redom će biti obrađeni najznačajniji događaji njenog života, a posebno izdvojene neke "epizode" za koje se smatra da su ili da bi mogle imati utjecaja na njene životne odluke od njenog rođenja do godine pada kraljevine Bosne 1463. pod tursku vlast, pa sve do njene smrti - 1478. godine u Rimu.

Područje rada neće obuhvaćati mnoga imena političkih sudionika vremena tj. nema namjeru baviti se brojnim podacima i činjenicama vezanim uz političke prilike, istorodne vladajuće struje, frakcije ili tzv. plemenitaške kuće, inozemne utjecaje doba, pojedince itd. - Naravno, osim pojedinih ključnih. Takav osvrt uzeo bi mnogo vremena i prostora te vjerojatno skrenuo sa prave putanje čitateljevu pozornost kao i ovaj rad kojem je namjera biti uputstven te priručnikom u svrhu stručnog savjetništva u stvaranju određenog scenarija - ili nekog sličnog slikovnog ili glumačkog uprizorenja.

Komentari (4) | Citirajte ovaj clanak na vasoj stranici | Broj citanja: 405

Legionara je nacrtao David Požgaj

Živim u jednoj bogatoj obitelji u gradu Kartaga. Tata je vojskovođa, a mama kao sve ostale žene u moje doba su se brinule za djecu, to jest mene. Ja sam jedinac i ponosan sam na to – slobodan kao ptica. Zovem se Marko. Moj je grad predivan, razvijen – čak postaje najveća sila na Sredozemlju. Malo znam o prošlosti moga grada. Znam da je ovdje bila prva fenička kolonija, čak i najpoznatija.

Feničani su bili vješti majstori (kao i mi) proizveli su grimizne tkanine (koja je jako poznata) i još mnoge različite stvari. To je moj život, a sada na spavanje (mama dovikne, a ja se pritajim u postelju i utonem u san).

Ujutro kad sam se probudio cijeli grad je žurio i brujio da će nas napasti Rimljani. Ljudi su govorili da su Rimljani već zauzeli njihove posjede na Siciliji, Korzici i Sardinijiji. Kad sam došao za stol na doručak rob Maksimilijan nas je posluživao. Tata je ljutito rekao da će morati u rat i to već sutra. Inzistirao je da moram i ja s njim kao vojskovođin sin. Mama me nije pustila, ali sam se iskrao jer se moram boriti za svoj grad. Sutra smo u ranu zoru krenuli s tatinim šefom Hanibalom. Putovali smo i zbog napora vojnici su umirali. Ja sam teško obolio. Nije to bila bitka za mene. Premlad sam. Dječaci u mojoj dobi se bore sa protivnicima, a ja ležim sav u znoju na tatinim grudima i žalim kao nekakav slabić što nisam ostao kod kuće. Spavam, budim se, zamaglilo mi se, pa opet ništa ne čujem, ne vidim i onda... ne mogu micati tijelo. Mislim da umirem. Zadnje što čujem je tatin jecaj. Bili smo blizu Rima...

Komentari (1) | Citirajte ovaj clanak na vasoj stranici | Broj citanja: 180

Hrvatski je prostor je krajem 18. i početkom 19. stoljeća bio politički rascjepkan. Postojale su tri književnosti i narječja: kajkavsko, čakavsko i štokavsko. Tada nije bilo jedinstvenog standardnog hrvatskog književnog jezika s pravopisom. Radi toga su mladi hrvatski intelektualci započeli djelovati u smjeru stvaranja jedinstvenog književnog hrvatskog jezika. Pripremna faza hrvatskog narodnog preporoda započela je 1790. godine, a sam hrvatski narodnih preporod pod imenom ilirskog pokreta započeo je 1835. godine. Pokret je nazvan ilirskim jer se tada smatralo da južni Slaveni, pa time i Hrvati, potječu od Ilira, prastanovnika koji su nekoć živjeli na tlu današnje Republike Hrvatske. Krajem 18. i početkom 19. stoljeća se hrvatskim imenom označavao samo onaj dio hrvatskih zemalja gdje se govorilo kajkavski tako da se upotrebom ilirskog imena, uz ostalo, smatralo da će se lakše prevladati pokrajinska podijeljenost. Osim toga ilirskim imenom su se osim hrvatskih područja željeli povezati i svi južni Slaveni.

Budite prvi komentator ovog clanka | Citirajte ovaj clanak na vasoj stranici | Broj citanja: 485

Franz Schubert

Poznati austrijski skladatelj na razmeđi razdoblja klasike i romantike Franz Schubert (1797-1828) poznat je ponajviše po svojim pjesmama za glas i klavir, tzv. Lied te klavirskim sonatama, koje odražavaju skladateljevu fascinaciju Beethovenovim klavirskim sonatama, ali i moćnim, individualnim, kreativnim doprinosima toj glazbenoj formi. Svakako, Schubert je u svom nažalost vrlo kratkom životu skladao i druge skladbe, od kojih je jedna od njih i dan danas vrlo popularna i omiljena te se često nalazi na koncertnom repertoaru – klavirski kvintet 'Pastrva' (u originalu Forellenquintet) za komorni sastav klavira, violine, viole, violončela i kontrabasa, a lako se pamti zbog svoga naslova.

Budite prvi komentator ovog clanka | Citirajte ovaj clanak na vasoj stranici | Broj citanja: 223

 Nakon predstavljanja u Rijeci (15. III.) i Osijeku (5. IV.),  u Novinarskom domu u Zagrebu 11. travnja svečano je promoviran dodatni materijal za nastavu "Obični ljudi u neobičnoj zemlji – Jugoslavija između istoka i zapada". Ovaj priručnik s 20 radionica podijeljenih u tri tematske cjeline (Ideologija, Standard i Popularna kultura), rezultat je međunarodnog projekta u kojega je bilo uključeno 12 autora iz tri države (Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije), te brojni savjetnici s Instituta i Sveučilišta država iz projekta, ali i drugih država Europe (Švicarske, Danske, Slovenije, Makedonije i drugih). Projekt je vodio Euroclio, a financirali su ga danska i nizozemska vlada. Tijekom pet godina prikupljanja izvora i rada na materijalima (ovaj i neuvršteni materijal možete pronaći na stranicama http://www.cliohip.com), održani su brojni sastanci i seminari na kojima su nastavnici praktičari održavali radionice te tako upoznavali ostale s novim metodama nastave povijesti.

Budite prvi komentator ovog clanka | Citirajte ovaj clanak na vasoj stranici | Broj citanja: 252

Grb zagrebačkog Kaptola

  Ivan Gorički rodio se oko 1280. godine vjerojatno u okolici današnjeg Daruvara. Studirao je na sveučilištu u Padovi. Kao zagrebački kanonik spominje se već 1319. godine. Bio je arhiđakon Gorički. Tada je zagrabačka biskupija bila podijeljena na 14 arhiđakonata (Gora, Zagorje, Gušće, Svetačje, Katedralni, Dubica, Komarnica, Kalnik, Vaška, Čazma, Bekšin, Vrbovec i Varaždin).  Kasnije je uz arhiđakonsku službu bio kancelar biskupa Ladislava i generalni vikar biskupa Jakoba iz Piacenze. Ivan Gorički je utemeljitelj Nove Vesi, onda nazivane Lepa Ves. On je 1344. godine utemeljio župu Sv. Ivana Krstitelja i kao patron postavio župnikom svoga nećaka Blaža. Kao kaptolski opunomoćenik obavljao je mnoge imovinsko-prvne poslove, a posljednji se puta u dokumentima spominje 1353. godine.

Budite prvi komentator ovog clanka | Citirajte ovaj clanak na vasoj stranici | Broj citanja: 179

"Adolf the Superman" - Heartfield

 S vremena na vrijeme volim ponešto pročitati o razdoblju Drugog svjetskog rata, iako mi to nije primarni interes. Ponajviše sam literaturu na tu temu čitao u osnovnoj i srednjoj školi, kad me fascinirala dinamika ratovanja po cijelome globusu. Tu i tamo, proučavao sam i pojedine biografije državnika i časnika na različitim stranama, a dojmile su me, kao valjda i druge čitatelje, osobe Hitlera, Rommela, Guderiana, Göringa, Goebellsa, Churchilla, Staljina, Žukova, Montgomeryja, De Gaullea, Pattona itd. Knjige o posljednjem svjetskom ratu nekako su kod mene uvijek među zadnjima na listi prioriteta, valjda zato što vjerujem da osnovne informacije o njemu dobro poznajem i da više ništa spektakularno novo neću pročitati. Drugi svjetski rat tako mi dođe kao neka vrsta hobija, poput čitanja beletristike.

Komentari (3) | Citirajte ovaj clanak na vasoj stranici | Broj citanja: 423

Josip Šokčević

Barun Josip Šokčević, hrvatski ban, podmaršal. Rođen je 7. ožujka 1811. godine u poznatoj graničarskoj obitelji u Vinkovcima, koja je Monarhiji dala veći broj podčasnika i časnika. Nakon pučke škole i dva razreda realke  (gimnazije) 1823. odlazi iz rodnog grada na vojnu akademiju u Bečko Novo  Mjesto, koju završava izvanrednim uspjehom 1830. godine. Vojna karijera u Habsburškoj monarhiji bila mu je sjajna; počeo je službu kao zastavnik u pješačkoj pukovniji, brzo je napredovao u mirnodopsko i ratno vrijeme, u ljeto 1848. postaje pukovnik i zapovjednik 37. pješačke pukovnije u Lavovu, sastavljenom većinom od Mađara; s njom opsjeda i osvaja Veneciju te slama talijansku protutaustrijsku pobunu krajem godine. S 38 godina dobiva čin generala bojnika, dok u 46. godini svoga života postaje podmaršal pa je sa službovanja iz Slavonske vojne granice premješten u Vrhovnu vojnu komandu u Grazu. Kada je obolio tadašnji hrvatski ban Josip Jelačić (1858.) car Franjo Josip I. ga imenuje banovim zamjenikom i šalje  u Zagreb. Poslije smrti bana Jelačića premješten je za zapovjednika Banatskog generalata sa sjedištem u Temišvaru. Uz brojna carska vojnička odlikovanja 1860. uzvišen je u stalež austrijskih baruna.

Budite prvi komentator ovog clanka | Citirajte ovaj clanak na vasoj stranici | Broj citanja: 256

Dvorana Istarskog sabora

 U Dalmaciji i Istri se hrvatsko građanstvo sukobljavalo s jačim talijanskim građanstvom koje je te pokrajine nastojalo talijanizirati. Hrvatski narodni preporod tijekom prve polovice 19. stoljeća imao je odjeka i u Dalmaciji, pa je u Zadru već 1844. pokrenut preporodni list "Zora dalmatinska" sa već spomenutom simboličnom pjesmom Petra Preradovića "Zora puca".

Budite prvi komentator ovog clanka | Citirajte ovaj clanak na vasoj stranici | Broj citanja: 495

Utvrda Novi Zrin

Nikola Zrinski je nasuprot velikoj osmanskoj utvrdi Kaniži (danas: Nagykanizsa)  1661. godine počeo graditi utvrdu koju je nazvao Novi Zrin. Ona je bila smještena u blizini Legrada i Donje Dubrave, na sutoku Mure i Drave. Gradnja je započela usprkos izričitom protivljenju bečkog dvora koji je s Osmanlijama sklopio primirje. Iako se tvrđava u početku gradila praktički u potaji, ipak je izgradnju pomagao Hrvatski sabor te još neki čimbenici.

Budite prvi komentator ovog clanka | Citirajte ovaj clanak na vasoj stranici | Broj citanja: 335

Arthur Rubinstein za klavirom

  Čak i veliki pijanisti poput Arthura Rubinsteina u jednom periodu svog života nisu baš najmarljivije vježbali. Rubinstein je već u mladosti bio dosegao određenu slavu, ušao u društvo u kojem je volioboraviti i zabavljati se, i zapravo se oslanjao na svoj ogromni talent za brzo učenje, pri tome zanemarujući vježbanje tehnički zahtjevnih dijelova i koristio desni pedal za 'maskiranje' nekih nečistoća i grešaka u samom notnom tekstu. Međutim, kako sve dolazi na naplatu, kritičari su ga oštro osudili, opisavši ga kao nezrelog i nespremnog pijanistu, ali mu priznavajući talent. Nakon Drugog svjetskog rata i nakon ženidbe, u dobi od 45 godina odlučio se ozbiljnije time pozabaviti i prestao je javno nastupati kako bi usavršio svoje sviranje. Intenzivno je radio na svojoj pijanističkoj tehnici, proučavao je skladbe s puno više preciznosti i zahtjevnosti prema samome sebi, nakon čega se vrlo uspješno vratio na koncertnu scenu i ostvario veliki uspjeh. Uspjeh koji je opstao do njegovih zadnjih dana.

Budite prvi komentator ovog clanka | Citirajte ovaj clanak na vasoj stranici | Broj citanja: 201

Srednjovjekovni učenici u samostanskoj školi

Povezanost Hrvata sa visokoškolskom naobrazbom i njihova nazočnost u velikom broju diljem zapadnih sveučilišta već u prvim desetljećima nakon njihovih osnivanja, govori u prilog dubokoj ukorijenjenosti hrvatskog naroda zapadnoeuropskom civilizacijskom prostoru. Hrvati su tamo dobivali znanja koja su prenosili u domovinu. Mnogi od njih su ostali raditi kao profesori i time doprinosili ukupnom razvoju raznih europskih znanosti.

Komentari (1) | Citirajte ovaj clanak na vasoj stranici | Broj citanja: 336