Arhiva oznaka: Drugi svjetski rat

debeljko-nagasaki_naslovna

Debeljko je bačen na Nagasaki

Dana 9. kolovoza 1945. u 11:02, atomska bomba “Fat Man” (Debeljko) bačena je na japanski grad Nagasaki. Bomba je eksplodirala oko 500 metara iznad grada. Izvorni cilj bio je grad po imenu Kokura, ali bilo je previše oblačno da bi se vidjelo, pa je zrakoplov prešao u Nagasaki. Eksplozija je bila snažna, snage oko 21 kilotona, što je bilo 40% jače od bombe bačene na Hirošimu tri dana ranije.

Nastavi čitati
jure-boban

Evo zore, evo dana – Jure i Boban

U Hrvatskoj se često pri obljetnicama događaja iz nacionalne povijesti, na sportskim manifestacijama i na koncertima pojedinih glazbenika pojavljuju simboli režima koji su u povijesti sudjelovali u izvršenju zločina i genocida. Za razliku od Njemačke koja ima povijesni uteg nacizma u Hrvatskoj nemamo zakone koji bi decidirano zabranili ustaške simbole. Ustaše su pokret koji je temeljen na fašističko-nacističkim idejama tijekom Drugog svjetskog rata proveo genocid nad Srbima, Romima i Židovima.

Nastavi čitati
Hans Frank

Hans Frank – krvnik Poljske

Pratimo li tijek života Hansa Franka možemo izraditi model nacista Hitlerova najbližega kruga suradnika. Rođen je na izmaku 19. st. u vrijeme kad se mlada njemačka država borila za mjesto među svjetskim silama. Ta borba dovela je do Prvoga svjetskog rata u kojemu Frank, premda unovačen, nije aktivno sudjelovao. U međuratnome razdoblju možemo pratiti njegov uspon do vrha nacističke partije i kasnije provedbu nacističke ideologije tijekom gospodarenja Poljskom. Upravo mu je to razdoblje donijelo nadimak krvnik Poljske. Pravda ga je stigla u Nürnbergu.

Nastavi čitati
Arne Sejr

IZVOR: Deset zapovijedi za Dance

Sedamnaestogodišnji Arne Sejr bio je duboko uznemiren čemu je svjedočio na dan kada je njemačka vojska napala njegovu domovinu Dansku. Nisu ga uznemirile scene nasilja, već upravo suprotno. Dok je 9. travnja 1940. šetao svojim rodnim gradom Slagelseom, vidio je svoje sugrađane kako pokazuju ljubaznost prema njemačkim snagama koje su okupirale njihovu zemlju. Još više ga je šokiralo kada je vidio svoje sunarodnjake kako toplo plješću njemačkom vojnom orkestru dok je svirao danske pjesme.

Nastavi čitati

IZVOR: Joža Horvat o partizanskom rješavanju zločina protiv civila

Isječak iz razgovora s Jožom Horvatom, koji je kao politički komesar, svjedočio zločinu jedne partizanske čete nad civilima u selu Prekopa 1942. godine. Opisuje događaj i reakciju nadređenih prema odgovornom komandantu.

Nastavi čitati

IZVOR: Kapitulacija Japana i govor cara Hirohita

Kraljem ljeta 1945. Japan je bio suočen s porazom. Do kolovoza 1945. zemlja je pretrpjela ozbiljnu štetu od američkog bombardiranja uključujući i atomsko uništenje Hirošime i Nagasakija, atomskim bombama. SSSR je napokon 9. kolovoza objavio rat Japanu i izvršio invaziju na Mandžuriju, teritorije koje je držao Japan.

Nastavi čitati
Opet stara ruska priča

IZVOR: Opet stara ruska priča

Sovjetski Savez je tijekom zime 1941.-1942. na istočnoj fronti pokrenuo veliku protuofenzivu protiv njemačkih snaga i njihovih saveznika, koje su bile loše opremljene za jednu od najhladnijih zima u povijesti (temperature do -40). Ovaj sovjetski protunapad, uključujući kritičnu bitku za Moskvu, označio je prvi značajan poraz Hitlerove vojske, pomjerajući zamah u korist Sovjeta.

Nastavi čitati

IZVOR: Oslobođenje koncentracijskog logora u Wöbbelinu

U njemačkom koncentracijskom logoru u Wöbbelinu, američka Deveta armija pronašla je mnoge zatvorenike u užasnim uvjetima. Jedan od zatvorenika je počeo plakati kada je saznao da neće među prvima ići u bolnicu. Preživjeli su čekali da budu odvedeni u poljsku bolnicu na medicinsku skrb.

Nastavi čitati

IZVOR: Pismo Sofije Singer

Pismo djevojčice Sofije Singer ravnateljstvu Ustaškog redarstva s molbom za oslobađanje njenog oca. Otac Leopold (r. 1884.), majka Eugenija (r. 1895.) i Sofija (r. 1930.) živjeli su u Bauerovoj ulici u Zagrebu. Otac je bio obrtnik papirnate šaljive robe, izrađivač krinki od papira i sličnog (spis 1100/4 HDA), a majka domaćica. Nakon dolaska ustaša na vlast preseljeni su na periferiju u Sigečici. Nema pouzdanih tragova o sudbini nje i obitelji.

Nastavi čitati

IZVOR: Podizanje američke zastave na Iwo Jimi

Američki marinci iz 28. pukovnije Pete divizije su 23. veljače 1945. podigli su američku zastavu na vrhu planine Suribachi, planine na otoku Iwo Jima. Podizanje zastave zabilježeno je na poznatoj fotografiji Joea Rosenthala, koja je kasnije osvojila Pulitzerovu nagradu.

Nastavi čitati

IZVOR: Razaranje Kölna

Kölner Dom (Kolnska katedrala) još uvijek stoji visoko i čini se uglavnom neoštećena, iako je pogođena i oštećena tijekom Drugog svjetskog rata. Okolni prostor je, međutim, potpuno uništen. Sjeverno i istočno od katedrale možete vidjeti oštećeni Hauptbahnhof (Glavni kolodvor u Kölnu) i most Hohenzollern. Ova fotografija je snimljena u Njemačkoj 24. travnja 1945. godine.

Nastavi čitati

IZVOR: Što je dječacima značio susret s Hitlerom

Adolf Hitler, vođa nacističke Njemačke, je 20. ožujka 1945. u jednom od svojih rijetkih izlazaka iz bunkera upoznao nekoliko dječaka. Tijekom ceremonije dodjele nagrada u Berlinu upoznao je Wilhelma “Willija” Hubnera. Hubner je bio član Hitlerove mladeži, grupe za dječake u nacističkoj Njemačkoj. Ovaj događaj je snimljen za filmski žurnal Die Deutsche Wochenschau (Njemački tjednik1).

Nastavi čitati

Japanci u zasjedi – posljednje predaje

Japanci su svojom predajom na brodu USS Missouri u tokijskoj luci 2. rujna 1945. godine završili strašnu ratnu epizodu svoje povijesti. Tijekom rata često su iskazali fanatičnost bez želje za predajom, pa su koristili i samoubilačke napade avionima, mini podmornicama i neprekidnim jurišima na neprijatelje. Dio japanskih vojnika čak se i nakon službene predaje nastavio boriti. Dio njih nisu ni znali da je rat završio dok su drugi jednostavno željeli nastaviti otpor kako ne bi prekršili zakletvu koju su dali caru. Pokušao sam u sljedećem članku izdvojiti nekoliko takvih najpoznatijih slučajeva.

Nastavi čitati
Japanski školarci u obrani Carstva

Japanski školarci u obrani Carstva

Početkom 2017. godine u gradu Itomanu na japanskome otoku Okinawa otkriven je spomenik djeci koja su u proljeće 1945. godine mobilizirani kako bi branili Carstvo. Nakon duga 82 dana Saveznici su osvojili Okinawu u jednoj od najtežih bitaka na pacifičkome bojištu. Na bojnom polju život je ostavilo 98 000 vojnika i gotovo polovica od predratnih 300 000 stanovnika otoka. Među žrtvama je bilo i najmanje 890 školaraca koji su ubačeni u bitku kao pomoćne jedinice.

Nastavi čitati
Haudegen

Kada se predala posljednja njemačka postrojba?

Ratne operacije u Europi su završile 7. svibnja 1945. godine. General Alfred Jodl je u 2.41 sati potpisao bezuvjetnu kapitulaciju svih njemačkih snaga. U potpisanome dokumentu formulirano je da sva ratna djelovanja moraju prestati najkasnije do sljedećeg dana (8. svibnja) u 23.01 prema srednjeeuropskome vremenu. Sličan je dokument prema Sovjetima potpisao Wilhelm Keitel. Cijeli je svijet taj 8. svibanj 1945. proslavio kao dan pobjede u Europi (V-E day). No, nisu se sve njemačke snage prestale boriti. Nekoliko je jedinica nastavilo borbu većinom u pokušaju da pobjegnu Sovjetima i da se predaju zapadnim saveznicima. Jedna se njemačka postrojba predala tek u rujnu 1945. godine.

Nastavi čitati
Anatahan

Kraljica Anatahane – priča o ženi i trideset japanskih vojnika

Japanci na otoku Anatahan (75 nautičkih milja sjevernije od Saipana) predali su se 30. lipnja 1951. godine. Na izoliranom i nenastanjenom otoku živjeli su gotovo sedam godina. Njihov je brod potopljen u lipnju 1944. godine i oko tridesetak preživjelih (30-32) dospjelo je na otok. Nije u potpunosti jasno, ali među njima je bila i jedna žena (navodno s Okinawe). Japanci su iskoristili resurse koji su im bili dostupni. Izgradili su kolibe, jeli su kokos, taro, divlju šećernu trsku, ribu i guštere. Pušili su sušeno i mrvljeno lišće papaje omotano u lišće banane, a čak su proizvodili i kokosovo vino.

Nastavi čitati
Lili Marlen

Lili Marleen

Radio Beograd je tijekom Drugog svjetskog rata igrom slučaja prvi emitirao pjesmu Lili Marleen, pjesmu koja je vjerojatno najpoznatija melodija toga vremena. Mnogi su vjerovali da je Lili Marleen i pjevačica koja pjeva taj romantični napjev. Sjetni pjesmuljak o ljubavi djevojke i vojnika bio je na usnama mnogih osovinskih i ponekih savezničkih vojnika. Najpoznatiju izvedbu Lili Marleen snimila je njemačka glumica i pjevačica Marlene Dietrich, koja je pred nacizmom prebjegla u SAD.

Nastavi čitati
B-24 Liberator

Pad američkoga bombardera u Međimurju 1944. godine

Drugi svjetski rat u Međimurju počeo je njemačkim bombardiranjem ciljeva u Čakovcu 6. travnja 1941. godine. Tog su dana pale prve (civilne) žrtve i vojska Kraljevine Jugoslavije je prešla na desnu obalu Drave. Nakon kratkotrajne ustaške vlasti Međimurje je od 16. travnja 1941. godine bilo pod mađarskom okupacijom.

Nastavi čitati

Povodom 85. godišnjice početka Drugoga svjetskog rata

Danas obilježavamo 85. obljetnicu početka Drugoga svjetskog rata. Rat je započeo 1. rujna 1939. njemačkom invazijom na Poljsku, što je dovelo do sukoba koji će zahvatiti veći dio svijeta, rezultirajući neviđenim razaranjima, ogromnom ljudskom patnjom i značajnim geopolitičkim promjenama koje i danas utječu na svijet.

Nastavi čitati
granica

Prva žrtva Drugoga svjetskog rata

Nacistička Njemačka je bez ispaljenog metka tijekom 1930-ih znatno uvećala svoj teritorij. Sljedeća meta bila je Poljska. Neposredan povod, navodna poljska agresija, pažljivo je pripremljen tijekom kolovoza 1939. g. Hitler je komentirao da taj povod i ne mora biti previše uvjerljiv.

Nastavi čitati

Sovjetski protutenkovski psi

Tijekom Drugog svjetskog rata, Sovjetski Savez se suočio s masovnom invazijom nacističke Njemačke. Kako bi obranili svoju zemlju, Sovjeti su koristili mnogo različitih strategija, uključujući neke koje bi danas mogle djelovati iznenađujuće ili čak šokantno. Jedna od najneobičnijih metoda bila je uporaba protutenkovskih pasa.

Nastavi čitati
Tokijska ruža

Tokijska ruža

Iva Ikuko Toguri D’Aquino, Amerikanka japanskoga podrijetla, u vrijeme Drugoga svjetskog rata poznatija kao Tokijska ruža 1977. godine je pomilovana odlukom američkoga predsjednika Forda. Nakon rata optužena je za izdaju i suradnju s neprijateljem jer je 1944. sudjelovala u propagandnim emisijama Radija Tokija.

Nastavi čitati
spajalice

Zašto su norveški učitelji nosili spajalice na odjeći?

Godine 1940. nacistička Njemačka napala je Norvešku. Nacisti su htjeli osvojiti norveške luke kako bi kontrolirali Sjeverno more i kako bi osigurani nesmetanu dopremu željezne rude iz Švedske. Norveški kralj Haakon VII. i vlada su pobjegli u London, a Vidkun Quisling, koji je bio lojalan nacistima, se proglasio novim premijerom Norveške.

Nastavi čitati