Dr.sc. Tomo Jančiković, publicist, političar, odvjetnik. Rođen u Vinkovcima 2. studenoga 1899. Tu je završio pučku školu i pohađao gimnaziju do 1915., završio u Zagrebu 1917., potom studirao na Pravnom fakultetu. Nakon sudija i odvjetničkog vježbeništva, otvorio privatnu odvjetničku kancelariju 1927. Još kao student učlanio se u demokratsku stranku Lj. Davidovića. Premda u proljeće 1928. iznosi u svojim člancima negativno stajalište o istupima S. Radića u beogradskoj Skupštini (Napadi na parlamentarizam), nakon atentata ulazi u HSS i postaje jedan od vodećih suradnika V. Mačeka. Iduće godine, kada je kralj Aleksandar uveo diktaturu, pokreće kao advokat i javna osoba ekshumaciju ubijenih Đ. Đakovića i N. Hećimovića pobijajući službeno izvješće žandarmerije da su ubijeni na granici pri bijegu iz zemlje.

Mara Matočec (Đelekovec, 9. rujna 1886. – Korija, 8. svibnja 1967.) bila je seljačka književnica, pjesnikinja, dramatičarka i političarka. Svoja književna djela pisala je sve do smrti, a djelovala je unutar Hrvatske seljačke stranke i Seljačke sloge kao članica Glavnoga odbora HSS-a te članica Glavnoga odbora Seljačke sloge. U Hrvatskoj je poznata kao spisateljica i političarka u Seljačkom pokretu braće Radić i veliki zagovornik emancipacije.

Ivan Nepomuk Tropsch, profesor glazbe, vojni kapelnik. Rođen je 12. listopada 1830. u Vidhosticama, današnja Češka Republika. Nakon realke odlazi na praški konzervatorij kojeg završava s odličnim uspjehom. S 19 godina dolazi u Vinkovce za vojnog kapelnika 7. brodske pukovnije; to je bilo burne 1849. Tada su u gradu sva zahtjevnija namještenja imali stranci. Tako su i glazbenici od prvog do posljednjeg bili Česi.  Svake je nedjelje i blagdana poslije večernje ispred crkve građanstvu svirala glazba, a dirigirao im je Ivan Tropsch. U Vinkovcima se oženio i tu stvorio familiju.

Prof.dr.sc. Dinka Čorkalo Biruški, sveučilišna profesorica, psihologinja. Rođena je u Vinkovcima 6. rujna 1966. Tu je završila osmogodišnju školu i gimnaziju 1985. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala psihologiju 1990., zaposlila se na matičnom fakultetu kao znanstvena novakinja, doktorirala 1997. s temom iz područja promjene stavova. Danas je izvanredna profesorica Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta na Katedri za eksperimentalnu psihologiju, predaje Psihologijski praktikum i Psihologiju persuazije i propagande. Voditeljica je poslijediplomskog studija psihologije na svom fakultetu.

Prof.dr.sc. Vladimir Andrilović, sveučilišni profesor, psiholog. Rođen je 1937. godine u Vinkovcima. Tu završava pučku školu i gimnaziju 1956. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu studira psihologiju, diplomirao 1961. Doktorirao na istom fakultetu psihologijske znanosti. Radio u Zavodu za industrijsku andragogiju u Zagrebu. Redoviti je profesor na Učiteljskoj akademiji u Zagrebu, vanjski je suradnik Visoke učiteljske škole u Osijeku, odnosno Učiteljskog fakulteta u Osijeku. Znanstveni interes prof. dr. sc. Vladimira Andrilovića je psihologija odgoja i obrazovanja.

Stjepan Đaković, svećenik, pjesnik latinista. Rođen je 7. kolovoza 1862. u Šarengradu. Tu je završio pučku školu, gimnaziju u Vinkovcima pohadao je do šestog razreda, prešao na đakovački licej, maturirao u Osijeku. Teologiju je studirao u Pešti i na bečkom Augustineju. Kao profesor-kateheta jedno je vrijeme službovao u Osijeku a zatim prelazi na vinkovačku Gimnaziju 1894., gdje je djelovao punih 30. godina.

Mijo Filipović pl. Freudenberški, dipl.ing., vodoprivredni inženjer, filatelista. Rođen u Slavonskom Brodu 31. srpnja 1869. Tu završio pučku školu a gimnaziju polazio u Vinkovcima do 1886., završio je u Požegi. Studira Vojno-tehničku akademiju, inženjerski vodoprivredni smjer. U početku službuje u austro-ugarskoj vojsci, zatim napušta vojsku i radi u civilnoj službi kod Zemaljske vlade u Zagrebu. S Brođaninom, zagrebačkim gradonačelnikom Milanom Emilom Amrušem organizira „Zagrebački zbor“ današnji Velesajam.

Mr.sc. Stjepan Hosu, klasični filolog, prevoditelj. Rodio se u Andrijaševcima 30. srpnja 1913. Pučku školu završio u selu, otišao u franjevačku gimnaziju u Travnik, vratio se kući, te pohađao gimnaziju u Vinkovcima krajem 20-ih, završio u Zagrebu 1933. Studij klasične filologije završio za četiri godine na Filozofskom fakultetu. Službovao u Prosvjetnom zavodu u Zagrebu, na gimnaziji u Sušaku, bio asistent na Filozofskom fakultetu, od 1945. do 1976. na Srednjoj vjerskoj školi u Zagrebu, pa do 1980. u Hrvatskom književnom društvu sv. Ćirila i Metoda. Od pojave Glasa koncila 1963. do umirovljenja je njegov lektor.

Dr.sc. Marko Kadić, veterinarski stručnjak, etnolog. Rođen u Gradištu 23. srpnja 1900. Pučku školu završava u rodnom selu, a gimnaziju u Vinkovcima 1920. Potom studira veterinu u Zagrebu i Beču koju završava 1925. Od iduće godine radi u jugoslavenskom ministarstvu poljoprivrede i voda u beogradu. Doktorirao je 1928. u Zagrebu. Službuje u Županji, Zemunu i Karlovcu kao kotarski veterinar. Za vrijeme NDH Kadić je u Ministarstvu narodnog gospodarstva na različitim funkcijama. Poslije rata radi u Babinoj Gredi kao veterinar, 1949. vraća se u republičko Ministarstvo poljoprivrede a 1950. dolazi u Vinkovce, svoju Šokadiju, za upravitelja novoosnovanog Veterinarskog zavoda za vinkovačko područje i republičkog inspektora za Slavoniju i Baranju.

Dr.  Zlatan Sremec,  liječnik, političar. Rođen je u Gradištu, 19. srpnja 1898. Pučku školu završio u rodnom mjestu, a gimnaziju u Vinkovcima 1917. godine. Medicinu studira u Beču, zatim prelazi u Zagreb, gdje je diplomirao kao prvi liječnik na Medicinskom fakultetu 1923. Nakon fakulteta vraća se u Vinkovce, jednu školsku godinu radi na gimnaziji 1927/28. Do 1943. radi kao liječnik u Vinkovcima, potom u Zagrebu. Tada je po svojoj političkoj orijentaciji pripadao hrvatskom seljačkom pokretu u kojem se zalagao za rješavanje socijalnih problema u staroj Jugoslaviji. Na poziv KPJ i KPH uključuje se spomenute godine u antifašistički pokret. Zbog svoje do­tadašnje reputacije i zasluga u pokretu, izabran je za vijećnika ZAVNOH-a, člana njegovog Izvršnog odbora i tajnika ZAVNOH-a. Kao član hrvatske de­legacije sudjeluje na povijesnom Drugom zasjedanju AVNOJ-a. Tu je izabran za člana Predsjedništva AVNOJ-a i za povjerenika za zdravlje NKOJ-e.