Članak ukazuje da se uobičajeni sati ponavljanja povijesti mogu zamijeniti grupnim istraživanjima, pa se promijenjenom tehnikom ocjenjivanja svejedno dolazi do ocjene, samo što se ne ocjenjuje zapamćivanje informacija, nego aktivnosti koje razvijaju kritičke vještine učenika, znatiželju i istraživački duh u proučavanju baštine na lokalnoj razini koja ostavlja trag u europskoj povijesti.

... oni koji znaju malo ili gotovo ništa o Holokaustu misle da je o tome gotovo sve rečeno, a oni koji znaju mnogo, misle da je mnogo nedorečenog... Predrag Finci

U Danu sjećanja na Holokaust koji se obilježava 27.1. na dan kad je 1945. godine sovjetska Crvena armija oslobodila područje nacističkog logora Auschwitz-Birkenau, aktivno su sudjelovali osmaši Osnovne škole „Petar Zrinski“ Jalžabet. Kroz zanimljive radionice, izlaganja i dokumentarne filmove, učenici su se u sklopu nastavnog programa iz povijesti, hrvatskog jezika i likovne kulture upoznali sa ovom tematikom. Najzanimljivija je bila radionica izrade znakova koje su pojedini stanovnici „niže rase“, poput Židova, Roma, Poljaka, Jehovinih svjedoka ili homoseksualaca morali nositi u okupiranoj Europi. Svaki učenik je dobio zadatak da izradi jedan znak, sazna nešto o njemu te da ga nosi jedan dan u školi. Na kraju školskog dana učenici su ispunili anketni listić o tome kako su se osjećali kada su ga nosili i kakve su bile reakcije ostalih učenika.

Programirana nastava omogućuje da se nastava i učenje u velikoj mjeri individualizira. Donosimo mogućnost primjene programirane nastave u zavičajnoj povijesti. Obrađeno je razdoblje oslobađanja Broda od osmanlijske vlasti te prva desetljeća nakon toga.

Članak govori o primjeni nastavnog filma u 6. razredu osnovne škole na satu povijesti. Težište je na osjećajima učenika jer su oni sastavni dio učenja te dokazano potiču razumijevanje i pamćenje. Također povećavaju unutarnju motivaciju učenika koja je ključna za rad, napredak i uspjeh. Članak se temelji na osnovnom načelu suradničkog učenja – razmisli – razmijeni – prezentiraj – i uvođenju učenika u esejski tip pitanja pripremajući ih za samostalno pisanje kraćeg eseja iz povijesti u OŠ nakon svake obrađene teme.

Članak govori o primjeni nastavnog filma na satu povijesti u 5. razredu osnovne škole. Temelji se na osnovnom načelu suradničkog učenja – razmisli – razmijeni – prezentiraj. Naglasak je na esejskim pitanjima i uključivanju emocija u proces učenja jer je dokazano da upravo emocije potiču razumijevanje i pamćenje. Ujedno se razvija metakognitivna kompetencija - učiti kako učiti – što je svakodnevni zadatak u osnovnoj školi ne samo učitelja povijesti, nego i učitelja svih predmeta.

Načela suradničkog učenja

Cilj suradničkog učenja je kod svih učenika uspostaviti aktivnu intelektualnu povezanost s predmetom učenja. Stoga, nema nastave bez zadanog vremena za individualno razmišljanje, bez razmjene misli u paru ili manjoj skupini prije prezentiranja pred cijelim razredom i bez osobne odgovornosti. Svaki učenik mora biti spreman za prezentaciju s napomenom da nikada ne dobijemo sve učenike. Da bismo što većem broju učenika omogućili da aktivno sudjeluju na satu, možemo primijeniti jednostavno i djelotvorno nastavno načelo koje su autori nazvali: „razmisliti – razmijeniti – prezentirati“.(1) Ovaj trolist pokazao se uspješan u mom radu prošle školske godine na satu povijesti. Temelj rada učenika su 3 faze.

Sat ponavljanja je učiteljima najteže i najnezahvalnije organizirati jer je vrlo teško postići maksimalnu učeničku koncentraciju i aktivnost svih učenika, dok je istovremeno učenicima najdosadniji – pogotovo ako se svede na klasično propitivanje. Jednostrano učenje povijesti – ''štrebanje'' i reproduciranje - izaziva opravdan revolt učenika jer se takva nastava pretvara u pedagoško nasilje. Aktivne metode, a jedna je, svakako, i igra, dopuštaju učeniku da bude autonoman. U nastavi povijesti preporučuju se prakseološke metode ( metode praktičnih radova ) kao vježbanje lijepoga govora, čitanja i sastavljanja eseja, crtanje zemljovida, shema, izrada portfolija – mapa (Rendić Miočević ). Dodajem da je igra, također, priznata kao metoda i treba je povremeno prakticirati, barem kao osvježenje na satima ponavljanja.

Dan sjećanja na Vukovar po prvi puta svečano je obilježen u Osnovnoj školi „Petar Zrinski“ Jalžabet. Pod vodstvom Kristine Jug, profesorice hrvatskog jezika i Milivoja Dretara, profesora povijesti, učenici 7. i 8. razreda zajedno su organizirali memorijalno-edukativni sat na kojem su nazočni bili Josip Kaniški i Ivica Vugrinec, proslavljeni branitelji iz Leštakovca kod Jalžabeta. Poslije uvodne „Priče o gradu“ Siniše Glavaševića i „Tražim riječ za Vukovar“, uslijedila je projekcija potresnog dokumentarnog filma „Vukovar 1991.“ u kojem su prikazani najteži dani u povijesti Grada-heroja, a na kraju su se obratili branitelji koji su ukratko ispričali svoj ratni put.

Problem naše države nije Ekonomske naravi nego Političke. Kriza morala je dovela do korupcije, a pri tome ne mislim samo na materijalnu korupciju već i na duhovnu. Pri tome mislim na odnose među ljudima što se odrazilo na hijerarhijski odnos ljudi i ustanova tj vlasti. Dakle zakazalo je kršćansko načelo supsidijarnosti horizontalno i vertikalno. Moja tema je obrazovanje pa ću analizirati korupciju u obrazovanju, koja je isto tako posljedica krize morala. Zašto je došlo do krize morala na svim društvenim razinama. Odgovr ne treba tražiti u ljudima već u nedostatku odgovornosti. Ljudi se bilo gdje u svijetu ponašaju moralno ili nemoralno onoliko koliko im to dozvoli zakon. Kod nas su zakoni dobri ali korupcija je nastala zbog toga što se zakoni ne provode i što je najvažnije nema odgovornosti za naša djela ili nedjela. Konkretno nema nikakvih posljedica za nerad. Stanje u obrazovanju i društvu se može mijenjati uvođenjem pojma odgovornosti u društvu, zato jer odgovornost smanjuje korupciju, a obrazovni sustav i svi ostali počinju funkcionirati.

Autori osvrta na filmove koji direktno ili indirektno obrađuju ratnu i poratnu Hrvatsku su profesori Marin Somborac i Hrvoje Knežević. U ovom kratkom prikazu zastupljena su osobna stajališta autora,gdje smo željeli sa osnovnim smjernicama pomoći prof.pri odabiru filma za prikazivanje na satu. Preporučamo prvo da sami pogledaju i vide je li ili nije primjereno za prikazivanje.Ovo je predavanje održano na trećem državnom stručnom skupu o Domovinskom ratu u Vinkovcima 9. travnja 2010. godine.

Sa našim učenicima članovima povjesničarske grupe odlučili smo se za ovaj projekt iz nekoliko razloga:

• prikupljanje hrvatskih i stranih filmova koji direktno ili indirektno obrađuju Domovinski rat, raspad Jugoslavije...
• prikupljanje video dokumentarne građe hrvatske ili vanjske proizvodnje koji govore o Domovinskom ratu
• prikupljanje građe sa interneta, gdje se govori o hrvatskoj kinematografiji
• uspostavljanje direktnog kontakta sa ljudima koji su učestvovali u stvaranju filma

Cilj našeg projekta je bio upoznati djecu sa filmovima koji obrađuju nedavnu tragičnu prošlost, gdje su putem gledanja pojedinih scena filma mogli stvoriti filmski ili dokumentarni vizualni prikaz ratnih događanja. Iz iskustva znamo kako je filmski materijal uglavnom više zanimljiviji i bliži nego isčitavanje ponekad suhoparnih podataka. Ponekad jedna scena može reći više, nego stranica teksta. Bitno je samo učenike pripremiti za ono što će vidjeti, dati im informacije, smjernice i male zadaće gledanja. Najvažnija je tišina i koncentracija koja optimalno traje oko 15-20 minuta.