Članak ukazuje da se uobičajeni sati ponavljanja povijesti mogu zamijeniti grupnim istraživanjima, pa se promijenjenom tehnikom ocjenjivanja svejedno dolazi do ocjene, samo što se ne ocjenjuje zapamćivanje informacija, nego aktivnosti koje razvijaju kritičke vještine učenika, znatiželju i istraživački duh u proučavanju baštine na lokalnoj razini koja ostavlja trag u europskoj povijesti.

... oni koji znaju malo ili gotovo ništa o Holokaustu misle da je o tome gotovo sve rečeno, a oni koji znaju mnogo, misle da je mnogo nedorečenog... Predrag Finci

U Danu sjećanja na Holokaust koji se obilježava 27.1. na dan kad je 1945. godine sovjetska Crvena armija oslobodila područje nacističkog logora Auschwitz-Birkenau, aktivno su sudjelovali osmaši Osnovne škole „Petar Zrinski“ Jalžabet. Kroz zanimljive radionice, izlaganja i dokumentarne filmove, učenici su se u sklopu nastavnog programa iz povijesti, hrvatskog jezika i likovne kulture upoznali sa ovom tematikom. Najzanimljivija je bila radionica izrade znakova koje su pojedini stanovnici „niže rase“, poput Židova, Roma, Poljaka, Jehovinih svjedoka ili homoseksualaca morali nositi u okupiranoj Europi. Svaki učenik je dobio zadatak da izradi jedan znak, sazna nešto o njemu te da ga nosi jedan dan u školi. Na kraju školskog dana učenici su ispunili anketni listić o tome kako su se osjećali kada su ga nosili i kakve su bile reakcije ostalih učenika.

Učenici sedmih razreda su kao domaću zadaću mogli nacrtati karikaturu osobe koja je na neki način obilježila drugu polovicu 19. stoljeća u Hrvatskoj. Pri zadavanju zadatka važno je pojasniti da su karikature crteži u kojima se preuveličavaju neka obilježja nacrtanog pojedinca. Učenici na taj način imaju prilike pokazati u kolikoj mjeri razumiju značaj određenog političara i imaju prilike iskazati svoju duhovitost. Prema Matijevićevom "Humoru u nastavi" nadareni učenici se prepoznaju po mogućnosti korištenja humora u nastavi.

Programirana nastava omogućuje da se nastava i učenje u velikoj mjeri individualizira. Donosimo mogućnost primjene programirane nastave u zavičajnoj povijesti. Obrađeno je razdoblje oslobađanja Broda od osmanlijske vlasti te prva desetljeća nakon toga.

Članak govori o primjeni nastavnog filma u 6. razredu osnovne škole na satu povijesti. Težište je na osjećajima učenika jer su oni sastavni dio učenja te dokazano potiču razumijevanje i pamćenje. Također povećavaju unutarnju motivaciju učenika koja je ključna za rad, napredak i uspjeh. Članak se temelji na osnovnom načelu suradničkog učenja – razmisli – razmijeni – prezentiraj – i uvođenju učenika u esejski tip pitanja pripremajući ih za samostalno pisanje kraćeg eseja iz povijesti u OŠ nakon svake obrađene teme.

Članak govori o primjeni nastavnog filma na satu povijesti u 5. razredu osnovne škole. Temelji se na osnovnom načelu suradničkog učenja – razmisli – razmijeni – prezentiraj. Naglasak je na esejskim pitanjima i uključivanju emocija u proces učenja jer je dokazano da upravo emocije potiču razumijevanje i pamćenje. Ujedno se razvija metakognitivna kompetencija - učiti kako učiti – što je svakodnevni zadatak u osnovnoj školi ne samo učitelja povijesti, nego i učitelja svih predmeta.

Načela suradničkog učenja

Cilj suradničkog učenja je kod svih učenika uspostaviti aktivnu intelektualnu povezanost s predmetom učenja. Stoga, nema nastave bez zadanog vremena za individualno razmišljanje, bez razmjene misli u paru ili manjoj skupini prije prezentiranja pred cijelim razredom i bez osobne odgovornosti. Svaki učenik mora biti spreman za prezentaciju s napomenom da nikada ne dobijemo sve učenike. Da bismo što većem broju učenika omogućili da aktivno sudjeluju na satu, možemo primijeniti jednostavno i djelotvorno nastavno načelo koje su autori nazvali: „razmisliti – razmijeniti – prezentirati“.(1) Ovaj trolist pokazao se uspješan u mom radu prošle školske godine na satu povijesti. Temelj rada učenika su 3 faze.

Sat ponavljanja je učenicima najdosadniji – pogotovo ako se svede na klasično propitivanje. Stoga je povremeno potrebno prakticirati igru kao aktivnu metodu ponavljanja. Učenicima se čini da ništa ne uče , nego se samo igraju. Ustvari itekako utvrđuju gradivo timskim radom. Domino igre su primjeri iz prakse koje moze svaki ucitelj sebi prilagoditi za sat ponavljanja, vjezbanja ili sistematizacije. Dovoljno ih je nalijepiti na tvrdi karton, izrezati i igra vec moze poceti. Skoro tridesetak domino igrada je dostupno među materijalima za nastavu u Deponiji (dostupno registriranim članovima).

Sat ponavljanja je učiteljima najteže i najnezahvalnije organizirati jer je vrlo teško postići maksimalnu učeničku koncentraciju i aktivnost svih učenika, dok je istovremeno učenicima najdosadniji – pogotovo ako se svede na klasično propitivanje. Jednostrano učenje povijesti – ''štrebanje'' i reproduciranje - izaziva opravdan revolt učenika jer se takva nastava pretvara u pedagoško nasilje. Aktivne metode, a jedna je, svakako, i igra, dopuštaju učeniku da bude autonoman. U nastavi povijesti preporučuju se prakseološke metode ( metode praktičnih radova ) kao vježbanje lijepoga govora, čitanja i sastavljanja eseja, crtanje zemljovida, shema, izrada portfolija – mapa (Rendić Miočević ). Dodajem da je igra, također, priznata kao metoda i treba je povremeno prakticirati, barem kao osvježenje na satima ponavljanja.

Kao i sva djeca, uvijek sam voljela slušati bakine priče. Bilo je tu priča o dobrafskim legendama, o pozojima, ali i priča iz stvarnog života, o njezinom djetinjstvu, o tome kako se nekad živjelo. U sjećanju mi je ostala priča o obitelji Hirschler, obitelji za koju je baka radila kad je bila mala. Nosila im je mlijeko ili radila sitne usluge za koje je uvijek bila nagrađena. Kasnije sam na povijesnoj grupi saznala da je to bila židovska obitelj u čije je vrijeme Donja Dubrava doživjela svoj vrhunac i postala najveće mjesto Međimurja i jedno od najjačih obrtničkih središta. Uspoređujući današnji položaj i stagnaciju Donje Dubrave, to mi je bio iznenađujući podatak, koji me jako zainteresirao i odlučila sam malo detaljnije istražiti povijest svog rodnog mjesta, a iz toga je na kraju i nastao ovaj rad.