Angela Lambert, Izgubljeni život Eve Braun, 2006.

Iako je Albert Speer izjavio da će Eva Braun predstavljati „razočarenje za povjesničare“ knjiga koju danas predstavljam doista je više nego intrigantna. Kako kaže sama autorica Angela Lambert, marginalizacija Eve Braun u povijesti vjerojatno proizlazi iz činjenice da su o njezinoj ulozi u pravilu pisali muškarci, a da je ona prva žena koja o njoj piše. I doista, čak i ako ste pročitali puno knjiga o Hitleru, kod Angele Lambert saznati ćete cijeli niz novih uvida ne samo o Evi Braun, već i o „Führerovoj“ osobnosti i nacizmu općenito. Uloga Eve Braun, uza svu uštogljenost Hitlera, bila je ogromna već i u Berghofu prije rata, a vrlo velika u zadnja dva mjeseca rata. Iako je izbjegavao bilo kakvo pojavljivanje Eve u javnosti, ipak joj je Hitler dozvoljavao da bude šefica domaćinstva ili da na privatnim fotografijama stoji odmah do njega. Hitlerove zadnje riječi čula je upravo Eva Braun, koje je i mirno odnijela sa sobom u grob, iskazujući daleko veću hrabrost i privrženost Hitleru od recimo Göringa ili Himmlera.

Ignacio Ramonet : Fidel Castro - Moj život. Biografija u dva glasa, 2006.

Fidel Castro iznimno je važna politička osoba u svjetskoj povijesti, koja se već nalazi i u hrvatskim udžbenicima za osnovnu školu. Mi danas imamo sretnu mogućnost sagledati njegov život u cjelini, a osobito pomagalo pritom nam pruža knjiga koju ovdje želim predstaviti. Naime, Ignacio Ramonet obavio je niz intervjua sa Castrom gotovo u najbolje moguće vrijeme, 2005. godine, trenutak prije nego će se on teško razboljeti što se dovesti do prijenosa vlasti na brata Raula. Temeljem tih razgovora nastala je opsežna knjiga, koja prati život Castra od djetinjstva do trenutnog političkog djelovanja, a radi se doista o fascinantnoj biografiji.

Ernesto Che Guevara - Bolivijski dnevnik, Profil, 2007.

Bolivijski dnevnik govori o posljednjoj godini života Ernesta Che Guevare, odnosno posljednjoj avanturi u njegovoj burnoj biografiji. Radi se o razdoblju od 7. studenoga 1966-7. listopada 1967. kada je Che (popularan naziv stečen na Kubi, ali ne i stvarno ime) vodio mali gerilski pokret u Boliviji sa grandioznim zadatkom podizanja revolucije u čitavoj Južnoj Americi. Ta akcija završila je ranjavanjem (u nogu) i uhićenjem Che Guevare, a već 9. listopada on je bio ubijen na krajnje nemilosrdan način, što je izazvalo osude u cijelom svijetu. Naime, osim što je ubijen ranjen, zarobljen i nenaoružan, Cheu nije održano makar i provizorno suđenje, a dodatno su mu pucali u noge prije nego su ga konačno dokrajčili. Mrtvo tijelo su izložili golo do pojasa poput nekog životinjskog trofeja, gurajući mu prste u rane i dopuštajući prolazak mnogih znatiželjnika. Na kraju su tijelu prerezali vrat, odrezali šake i zakopali ga u tajnosti na nepoznatom mjestu, koje je konačno otkriveno 1997. i preneseno u Memorijalni centar u Santa Clari na Kubi, Kasnije su prenesena i tijela tridesetorice gerilaca koji su također stradali u Boliviji, a to bi bili i gotovo svi koji su poginuli, obzirom da Cheova skupina niti u jednom trenutku nije brojala više od pedeset ljudi.

Udruženje za društvenu istoriju izdalo je novi broj Godišnjaka za društvenu istoriju. Elektronsko izdanje je dostupno na sljedećim linkovima: 

Recenzija filma: Che Guevara: Argentinac, Che Guevara: Gerila, 2008.

Već sam duže vrijeme razmišljao da bih se kao povjesničar trebao detaljnije informirati o životu i djelu „savršenog“ revolucionara Ernesta Che Guevare, ali to nikako nisam uspijevao zbog brojnih drugih istraživanja koja sam morao obaviti posljednjih godina. Zato sam o navedenoj osobi sa zanimanjem pogledao dokumentaristički film u dva dijela koji sam pronašao u videoteci jedne hrvatske televizije. Na taj način „ukratko“ sam želio saznati nešto više o jednoj važnoj svjetskoj ličnosti, kad već nisam uspio pristupiti doista bogatoj literaturi i izvornoj građi koja se bavi Che Guevarom.

ČLANCI

Ante BATOVIĆ Zapadne reakcije na objavu Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika 1967. godine   

Magdalena NAJBAR-AGIČIĆ "Sveučilišni list" kao izvor za povijest hrvatskih intelektualnih elita polovicom 20. stoljeća  

Ivica LUČIĆ Hrvatska protukomunistička gerila u Bosni i Hercegovini od 1945. do 1951.   

Darko DUKOVSKI Atentat na britanskoga brigadira Roberta de Wintona u Puli 10. veljače 1947.   

Vladimir GEIGER Ljudski gubici Hrvatske u Drugome svjetskom ratu i u poraću koje su prouzročili Narodnooslobodilačka vojska i Partizanski odredi Jugoslavije/Jugoslavenska armija i komunistička vlast. Brojidbeni pokazatelji (procjene, izračuni, popisi). Case study: Bleiburg i folksdojčeri   

Stipica GRGIĆ Radić nakon Radića: Stvaranje kulta heroja Stjepana Radića (1928.-1934.)   

Ivica ZVONAR Dokument "Temelji jugoslavenske države"   

Davor MANDIĆ Pulski "Hrvatski list" (1915.-1918.) - zapisi o "evakuircima" s područja Pomorske utvrde Pula   

Vjekoslava JURDANA Pisanje povijesti i pisanje književnosti. Dva riječka književnika   

Marino MANIN O vezama Istre i Trsta od 18. stoljeća do danas   

Drugi svezak "Historijskog zbornika" za godinu 2010. donosi sedam članaka iz hrvatske i regionalne povijesti od polovice 19. stoljeća, jedan stručni prilog o historiografiji i internetu, diskusiju o jednom viđenju Jenkinsova "Promišljanja historije" ...

URL: http://www.historiografija.hr [28. prosinac 2010.]

Na hrvatskom internetskom prostoru dobrih stranice povijesne tematike ima jako malo i zbog toga je od iznimne važnosti postojanje portala kao što je Historiografija.hr. Autori portala ističu da je njihova misija uspostavljanje bolje komunikacije među hrvatskim povjesničarima i znanstvenicima općenito, kao i jačanje naše komunikacije s kolegama povjesničarima u inozemstvu. Sama domena aktivna je od proljeća 2007. godine, a prve se novosti objavljuju od jeseni iste godine. Dosad su objavljene 123 vijesti, od najava skupova, promocija, novih izdanja raznih tiskanih publikacija, predavanja, obljetnica do tribina.

Godine 2007. na Filozofskom fakultetu u Osijeku osnovana je podružnica međunarodne udruge studenata povijesti pod nazivom ISHA-Osijek. Kao ciljevi krovne organizacije International Students of History Association (ISHA) izdvajaju se razmjena viđenja povijesti te organiziranje godišnjih sastanaka studenata. Od samih početaka osječka sekcija vođena je zanosom skupine entuzijasta čiji se studij povijesti nije svodio tek na skupljanje potpisa profesora i polaganje ispita. Članovi udruge u razdoblju od 2007. do 2010. godine sudjelovali su na brojnim međunarodnim seminarima (Berlin, Zagreb, Utrecht, Marburg, Helsinki, Sofija), a i sami su uspješno organizirali događanje koje je okupilo kolege iz čitave Europe. Pokretanje vlastitog časopisa dugo je vremena bila velika želja osječkih studenata povijesti. Nakon nekoliko mjeseci planiranja i dogovaranja odlučeno je započeti s radom na časopisu pod nazivom „Essehist“, čije ime sugerira spoj grada Osijeka (Essek) i povijesne znanosti (historia). Poticanje studenata na istraživanje, pisanje i objavljivanje vlastitih radova određeno je kao svrha „Essehista“.

Obavještavamo sve zainteresirane da je iz tiska izašao novi broj časopisa "Povijest u nastavi". U nastavku prenosimo sažetke članaka:

Željka Miklošević: Muzeji i njihov odnos spram prošlosti

Člankom se nastoji povezati muzejsku reprezentaciju prošlosti s dva vida kolektivne memorije – komunikacijskog i kulturalnog pamćenja. Uvođenjem komunikacijskog pamćenja živih protagonista prošlosti u muzejsku instituciju, u kojoj dominira kulturno pamćenje historijskih disciplina, demokratizira se stvaranje muzejske poruke o prošlosti. Promjene u muzeološkom pristupu historiji transformiraju muzej iz autoritativnog pripovjedača u medijatora višestranih povijesnih priča.