Dana 5.VI.1942. S.A.D. objavljuju rat Bugarskoj, Mađarskoj i Rumunjskoj. Po objavi rata grupa «Halpro» (13 x B-24 «Liberator» bombardera) žurno priprema napad (kodnog imena «Halpro») iz Egipta na kompleks rafinerija nafte u blizini grada Ploesti u Rumunjskoj. Napad se odigrao 11.VI.1942. i bio je to prvi američki zračni napad na neki cilj u Evropi. Misija nije polučila gotovo nikakav uspjeh, ali bila je puno uspješnija od Doolitleovih «30 sekundi na Tokijom» koje su privukle medijsku pažnju.

Nakon promjene ratne sreće u Sahari saveznički planeri smišljaju novi plan za napad na Ploesti, kodnog imena «Tidal wave» (plimni val). Planom je predviđen masovni napad Liberatora iz baza u okolici Benghazija (Libija). To je značilo put od 6 sati u svakom smjeru! Kako bi stvari učinili još zanimljivijima planeri su se odlučili za «zero altitude run» - brišući napad. Ti ogromni bombarderi morali su letjeti maksimalnom brzinom na visinama između 5 i 15 metara što će protuavionskom topništvu posao učiniti nemogućim, barem su se tome nadali. Dok su izabrane grupe iz 8. i 9. američke zrakoplovne armije trenirale napade iz brišućeg leta, obavještajna služba je pokušavala saznati snagu i dispoziciju obrane. Izvještaji su govorili o «manje od 100 PA topova, od toga 50% s njemačkim posadama», ali stvari su u stvarnosti izgledale sasvim drukčije.

General Luftwaffe Alfred Gerstenberg bio je zadužen za obranu Ploestija. On je predvidio preokret ratne sreće još 1941. te se od tada počeo pripremati za odsudnu obranu pretvarajući tu važnu kariku njemačkog ratnog stroja u neosvojivu utvrdu - «Festung Ploesti». Pobrinuo se za obilje PA topova raznih kalibara, zrakoplovnu zaštitu, radarsko-komunikacijski taktički centar, putove snabdijevanja, stalnu prisutnost dviju vatrogasnih brigada, sekundarni cjevovod itd. Napori u izgradnji obrane donijeli su mu nadimak «Zaštitnik». Rezultat Zaštitnikovog rada očitavao se u snagama s kojima su se Saveznici morali suočiti:

• 52 lovca Me-109 iz Mizila, 30 km istočno od Ploestija;
• 17 noćnih lovaca Me-110 iz baze Zilistea, 5 km od Mizila;
• 20 lovaca IAR 80/81 iz baze u predgrađu Bukurešta;
• 237 PA topova, 80% s njemačkim posadama;
• bezbrojne strojnice.

Vanjski krug obrane sačinjavali su njemački lovci u Grčkoj i na Kreti, kao i 50-ak bugarskih lovaca.

Liberatori su napali 1.VIII.1943., njih 178. Nijemci su znali za polazak zračne armade odmah po početku polijetanja, naime Afrički korpus je u povlačenju ostavio nekoliko usamljenih izviđačkih ispostava koje su se krile od Saveznika i slale vitalne informacije u svoj stožer. Nakon što su Nijemci tri sata pratili napredovanje savezničkih bombardera na svojim radarskim zaslonima nisu imali sumnje u cilj: nisu to bile tvornice Messerschmitta u Wiener Neustadtu, kako su prvotno pomislili, već kompleks rafinerija u Ploestiju. Oglašena je uzbuna!

Sreća je još uvijek bila na strani Saveznika, nekim čudom su «promašili» zasjedu koju su im postavili bugarski lovci. Cilju su se pridružili neometani, ali prilikom naleta formacija se razdvojila zbog navigacijske pogreške, tako da su umjesto u jednom naletu Saveznici dolazili u dva vala. Sve su grupe već pronašle svoje primarne ili sekundarne mete i jurile prema njima, kad su skriveni PA topovi osuli paljbu sa svih strana. Pridružile su im se stotine strojnica i Q-vlakovi (protuavionski vlak), a osovinski lovci su neumorno napadali, bez obzira na gusti flak. Pakao je potrajao tridesetak minuta te su oko 12:30 preživjeli Saveznici odšepali prema jugu. Ovog puta sreća nije bila na njihovoj strani te su pretrpjeli napad bugarskih lovaca, dok im je posljednji «pozdrav» isporučila grupa od 20 Me-109, iznad Jonskog mora.

Unatoč herojskom žrtvovanju Hitleru nije bilo uskraćeno njegovo dragocjeno gorivo. Neposredno po napadu funkcioniralo je 65% rafinerija, tjedan dana nakon napada 85%, a proizvodnja se vratila na 100% unutar jednog tromjesečja. Njemački gubici iznosili su 4 Me-109, 2 Me-110, 23 PA topa i oko 150 vojnika. Rumunji su izgubili oko 300 ljudi. Saveznici su platili cijenu od 45 oborenih Liberatora, 8 interniranih u Turskoj  te 55 ozbiljno oštećenih aviona. Gubici među posadama iznosili su 446 poginulih, 54 ranjena i 79 interniranih u Turskoj.

Izvor:

• James Dugan & Carroll Stewart: Ploesti, New York: Bantam books Ltd., 1963