Razdoblje pokreta nesvrstanosti značajno je povijesno područje u okviru poslijeratnih događaja u svijetu. Zanimljivo je pratiti vanjskopolitičku situaciju između blokovskih grupacija i kako se jedna Jugoslavija, koja je iz 2. svjetskog rata izašla sa ogromnim ljudskim gubicima i materijalnim štetama, no ipak kao priznati član antihilerovske koalicije uključila u aktivnu međunarodnu politiku u sjeni stalno tinjajućeg sukoba dvaju suprotstavljenih blokova. Stvaranje politike novog kursa, u čemu je aktivno sudjelovala Jugoslavija, jedan je od njenih najvećih vanjskopolitičkih uspjeha i put na kojem su trebale ustrajati i ostale sile. Žalosno je što se od miroljubivog pravca, kao jednog od glavnih ciljeva politike nesvrstanosti, odstupilo i što politika novog kursa nije urodila dugotrajnijim plodom, a nesvrstanost je zaboravljena u današnjim tokovima globalizacije.