Seminar navedenog naslova održan je u razdoblju od 17. do 23. srpnja 2011. u Ateni i na otoku Egini, a u organizaciji grčke agencije Neohel, specijalizirane upravo za seminare s povijesnom tematikom. Ove su godine hrvatski predstavnici mogli ravnopravno sudjelovati na tom seminaru, organiziranom u sklopu Life Long Learning Programa, a posredstvom uvijek uslužnih i vrlo profesionalnih djelatnika Agencije za mobilnost. Stoga sam se osjećala privilegiranom sudjelovati ovdje kao prva  predstavnica svoje zemlje u šarolikoj grupi nastavnika (uglavnom povijesti i geografije te engleskog jezika) u kojoj jedino kolega s Islanda i ja nismo bili iz zemalja Europske Unije. Zanimljivo je da je u toj grupi (od dvadeset osam nastavnika) bilo čak osam sudionika iz Španjolske, a samo nas tri bile smo jedine predstavnice svoje zemlje, što je na neki način za nas bila i prednost, jer radni je jezik seminara bio engleski. Obaveza svakog sudionika bila je pripremiti prezentaciju iz povijesti svoje zemlje, pa sam izabrala temu o starim Grcima na istočnom Jadranu.

Članak je prebačen na novi portal na ovom linku...

Završilo je polaganje državne mature iz povijesti kao izbornog predmeta 25.svibnja 2011.g. Obznanjena su i pitanja i točni odgovori koje je trebalo ponuditi na postavljena pitanja. Većina pitanja je korektno postavljena i za njih ponuđeni korektni odgovori. Ono što izaziva pozornost, da ne kažem dvojbu su gotovo potpuno izostavljene cjeline drugog svjetskog rata o čemu smo ponešto mogli čitati i u tisku te neka pitanja i odgovori koje se moglo i trebalo uskladiti od školskih preko županijskih, državnih natjecanja do državne mature.

Inicijativa za temu rasprave došla je iz akademske sredine, dakle od historijske znanosti kao akademske discipline. Osim što se profesionalni povjesničari bave vlastitim istraživačkim područjima, svi su oni neizbježno i dio suvremenosti u kojoj žive. No u suvremenom društvu historija kao disciplina samo je jedan od postojećih načina i oblika bavljenja prošlošću. Premda se akademskim povjesničarima historijska znanost čini najvažnijim i najvrednijim načinom pristupanja prošlosti, većini ljudi povijest je ipak prezentna kroz posve druge komunikacijske kanale. Osobno i obiteljsko iskustvo, susjedi i prijatelji, zajednica u kojoj žive, obrazovanje, političari, novine, televizija, dokumentarni i povijesni filmovi, Internet, muzeji itd. – većini ljudi to su vodeći prenositelji povijesnih sadržaja. Stoga bi iz perspektive akademske historije moglo biti važno analizirati navedenu široku rasprostranjenost povijesti u javnoj sferi.

U Deponiju su upravo postavljeni ovogodišnji ispiti za osnovne škole sa županijskog natjecanja u povijesti. Svi registrirani članovi portala mogu ih pronaći u Deponiji ili direktno skinuti sa sljedećih linkova:

• Županijsko natjecanje iz povijesti za 7. razred (šk.god. 2010/2011)(626.33 kB)
• Županijsko natjecanje iz povijesti za 8. razred (šk.god. 2010/2011)(644.59 kB)

Ljestvica konačnog poretka 7. razred

Obavještavamo registrirane korisnike portala da je "Deponija" datoteka ponovno u punom pogonu. Dostupno je 65 starih ispita sa natjecanja iz povijesti među kojima su i ovogodišnji za osnovnu i srednju školu. Obavještavmo i nastavnike povijesti da će uskoro u deponiji moći pronaći pozamašan broj primjera za igru domino od 5. do 8. razreda osnovne škole.

29. siječanj 2006. je datum objave prvog članka na Hrvatskom povijesnom portalu. Navršili smo pet godina rada! ;)

Ove su srijede održana školska natjecanja iz povijesti i trenutno učenici (i njihovi mentori) čekaju povratnu informaciju hoće li biti pozvani na županijsko natjecanje. Na povijesni forum i našu Facebook stranicu polako stižu prve reakcije. Izvdajam nekoliko isječaka:

U organizaciji Društva studenata povijesti „Ivan Lučić – Lucius“ na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu 8. prosinca 2010. održan je osmi znanstveni simpozij Dies Historiae. Skup je održan je u dvorani Zagreb na borongajskom kampusu te je privukao mnoštvo slušača među kojima su najzastupljeniji bili upravo studenti Hrvatskih studija. Ovaj simpozij, čiji je zajednički nazivnik ove godine bilo pitanje identiteta u prošlosti i danas, otvoren je nakon zahvale studenata te pozdravnog govora kojeg je u ime Odjela za povijest izrekao je dr. sc. Mijo Korade.